Senzacionalistički naslovi i neprovjerene informacije, mogu biti popriličan izazov za zdravstvo. Propitkivanje struke i neslaganje s liječnicima, samo su neke od posljedica negativnog utjecaja takvog sadržaja na pacijente.
Većina liječnika, barem se jednom u životu susrela s „izazovnim pacijentima“. Prilikom njegovog dolaska u ordinaciju javlja se osjećaj straha, krivnje pa čak i ljutnje. Da bi se to izbjeglo važno je razumjeti okolišne čimbenike koji utječu na pacijenta, razinu zdravstvene pismenosti, pritisak članova obitelji itd. Bez obzira na uzrok, zadatak liječnika jest pružanje adekvatne zdravstvene skrbi.
Čimbenici koji utječu na ponašanje pacijenta
Jedan od čimbenika koji može otežati postavljanje prave dijagnoze je obrambeni stav pacijenta. Umjesto vođenja rasprave, definirajte granicu i prepoznajte vlastite okidače. Empatične izjave poput „Razumijem kako se osjećate“ dat će pacijentu osjećaj sigurnosti.
Svakako treba imati na umu da pacijent može projicirati jake emocije iz drugih razloga. Ponekad se ljutnja javlja zbog zabrinutosti oko dijagnoze ili liječenja. U tom slučaju najbolje je otvoreno porazgovarati s pacijentom i pomoći mu da učinkovitije upravlja svojim strahom.
Poseban izazov za postavljanje dijagnoze, ali i funkcioniranja odnosa između liječnika i pacijenta su hipohondri. „Sve je to u vašoj glavi“ rečenica je koju treba izbjegavati u tom slučaju, ali i zakazivanje nepotrebnih pretraga.
Određeni pacijenti mogu se previše oslanjati na svog liječnika. To može biti dio njihove cjelokupne osobnosti ili mogu biti uplašeni i zabrinuti za svoje fizičko stanje. Tada je važno da liječnik prepozna kakvu ulogu igra u životu pacijenta.
Česti i nepotrebni posjeti liječniku još su jedna od karakteristika izazovnih pacijenata. Tada je važno prepoznati što se krije iza toga. Možda je pacijent usamljen, uplašen ili pod utjecajem dezinformacija. Taj uvid može pomoći u određivanju plana za buduće posjete te bi bilo korisno ponuditi edukativne materijale koji bi mogli pomoći u shvaćanju dijagnoze.
Ponekad pacijenti mogu biti manipulativni, a na liječniku je da zna to prepoznati. Primjerice, ako pacijent traži recept za određeni lijek s velikom vjerojatnošću zlouporabe. Ponašanje pacijenta tada može biti impulzivno i napadno. U tim je slučajevima važno ostati staložen i ne propisivati lijek ako nije potreban.
Prilikom izazovnih susreta s pacijentima potrebno je znati što možete očekivati i biti pripremljen kako bi se izbjegla frustracija, a odnos bio produktivan. Stoga, valja slijediti sljedeće smjernice:
- Obratite pozornost na pacijentove pritužbe i očekivanja, ali postavite jasne granice.
- Prepoznajte vlastite okidače. Ako pacijent koji zlouporabljuje droge izaziva u vama osjećaj ljutnje, nastojte shvatiti da se radi o ranjivoj osobi kojoj treba pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, a vaš je zadatak da mu pomognete pronaći odgovarajuću skrb.
- Ako se pacijent ne slaže s vašom dijagnozom, jasnom mu dajte do znanja da ima pravo potražiti drugo mišljenje.
- Kažu da su ljubaznost i susretljivost osobine koje otvaraju sva vrata, a toga trebaju biti svjesni i liječnici. Pacijenti koji prolaze kroz teško razbolje bolje će reagirati na ljubaznost nego strogoću i asertivnost.
Baš svatko zaslužuje adekvatnu zdravstvenu njegu, a čvrst odnos između liječnika i pacijenta poštuje to pravo i nosi sa sobom dugoročne benefite kada je u pitanju zdravlje čovjeka.
Izvor: Naveed Saleh, MD, MS: Preuzeto s: Dealing With Difficult Patients. Preuzeto s: https://www.medscape.com/courses/business/100025
