Smjene noćnog rada utječu na žensku sposobnost obavljanja zadataka više nego na mušku, sugerira studija koja je usporedila muška i ženska ponašanja nakon 28-satnog radnog vremena.
Ciklus spavanja i budnosti izmjenjuje se na način koji nije sinkroniziran s njihovim unutarnjim 24-satnim tjelesnim satom. Riječ je o prvoj studiji koja je dokazala kako pomaknuto buđenje iz sna različito utječe na sposobnosti funkcioniranja muškaraca i žena.
Studija provedena u Centru za istraživanje sna Surrey (eng. SSRC) na Sveučilištu Surrey, u UK-u, objavljena je u zborniku znanstvenih radova Nacionalne akademije znanosti SAD-a.
To je prva studija koja pokazuje da pomicanje sna i buđenja imaju različite mehanizme djelovanja na muškarce i žene, te otkriva ključne razlike kognitivnih promjena i promjena raspoloženja.
Vodeći autor - dr. Nayantara Santhi, znanstvenik u timu SSRC-a kaže „Zaključak ove studije i njegovi rezultati sugeriraju da rad u noćnoj smjeni ima snažnije negativne posljedice na žene nego na muškarce.“
Provedeno istraživanje ukazuje na to da je zdravlje žena koje rade u noćnim smjenama, u zanimanjima kao što su medicinske sestre ili policajke, ugroženo. “Naš bioritam, dnevni ritam regulira cikluse našega tijela kada prelazimo iz dana u noć, odnosno iz budnosti u san. Izmenom dana i noći u mozgu se koordiniraju satovi različitih procesa – primjerice proizvodnje hormona, metabolizma ili krvnog tlaka.“
Postoje dokazi da učestalost sata te prilagodba na izmjene dana i noći, utječu na uspone i padove u proizvodnji hormona spavanja melatonina – što se snažnije očituje kod žena nego kod muškaraca, a autori su prvi koji su uvidjeli te razlike u mentalnim funkcijama.
Promjene ritma različito utječu na mozak u žena i muškaraca
Za potrebe studije, istraživači su sastavili tim od 16 muških i 18 ženskih dobrovoljaca kojima su simulirani 28-satni dani u kontroliranim uvjetima laboratorija u SSRC-u. To je zapravo značilo da su doživjeli izmjene dana i noći tijekom 28 sati, a ne 24 sata kako se njihov organizam naviknuo sa svim svojim cirkulatornim sustavima.
Svaka tri sata tijekom stanja budnosti u 28-satnom istraživačkom projektu, sudionici su prošli niz objektivnih testova koji su testirali njihove funkcije – pažnju, motoričke sposobnosti i radnu memoriju. Ispitanici su također bili podvrgnuti subjektivnim testovima u kojima su se sami procjenjivali - vlastiti stupanj pospanosti, raspoloženja te trud i učinkovitost kada je u pitanju posao.
Znanstvenici su također kontinuirano pratili sudionike snimkama EEG-a odnosno mjerili su električne aktivnosti u mozgu sudionika dok su oni spavali. Rezultati istraživanja pokazali su da i muškaraci i žene u subjektivnim procjenama izražavali puno veći stupanj umora i osjetljivosti nego što su to objektivne procjene njihove izvedbe pokazivale.
Još važnije i znakovitije otkriće jest da su objektivni testovi pokazali da je izvedba žena na objektivnim testovima bila lošija nego izvedba muškaraca. Osim toga, studija je ukazala kako žene lošije funkcioniraju u ranim jutarnjim satima, što je zapravo vrijeme kada radnik dolazi kući iz noćne smjene
.
Koautor studije, Derk-Jan Dijk, profesor sna i fiziologije sna na Sveučilištu Surrey zaključuje: „Ovi rezultati pokazuju da u oba slučaja i muškaraca i žena cirkadijalni ritam utječu na funkciju mozga, te da se ti rezultati i učinci razlikuju s obzirom na spolove u kvantitativnom načinu mjera funkcija mozga.“
Isto tako naglašava važnost uključivanja muških i ženskih ispitanika u ove vrste istraživanja i mjerenje funkcija mozga pomoću niza subjektivnih i objektivnih mjera.
Znanstvenici su otkrili ključni mehanizam, kako zaspati i probuditi se
U međuvremenu, na portalu Medical News Today objavljen je članak koji objašnjava kako se ključni mehanizmi u mozgu nazivaju BK kanalima te igraju važnu ulogu u regulaciji budnosti i ciklusa spavanja.
Nesanica, jet lag, sezonski afektivni poremećaj – ovo su uvjeti u kojima su cirkadijurni ritmovi povezani, a znanstvenici su otkrili neurobiološki put koji igra ključnu ulogu u usnivanju i buđenju.
BK kanali nalaze se u SCN jezgi, u hipotalamusu mozga a funkcioniraju kao regulator ili prekidač između stanja spavanja i budnosti. BK kanali dio su ionskih kanala, a odgovorni su za provođenje podražaja što omogućava komunikaciju između neurona. Prema studiji i riječima znanstvenka, dosadašnje studije tvrdile su da je broj ionskih kanala prisutnih na površini SCN stanica taj koji je odgovoran za aktivnosti neurona koji reguliraju cirkadijurni ritam.
Prof. Meredith, voditelj studije kaže: „Znali smo da su BK kanali iznimno važni u cijelom tijelu, a sada imamo čvrste dokaze da su oni suštinski uključeni u čitavi ciklus spavanja i buđenja, što je stvarno uzbudljivo.“
Tim znanstvenika kaže kako je ovo otkriće važno jer može otvoriti put za razvoj lijekova koji ciljaju na bolju prilagodbu dnevnom ritmu, a mogu biti od pomoći u liječenju poremećaja spavanja.
Detalje o studiji pročitajte na MedicalNewsToday.
