Jeste li znali ove crtice iz kardiologije?

Jeste li znali da, ako uzmemo u obzir prosječan volumen srca odraslog čovjeka i prosječnu frekvenciju otkucaja, srce istisne oko dva i pol milijuna litara krvi godišnje? Nastavimo u brojevima – srce učini navedeno kroz mrežu krvnih žila ukupne duljine 150 tisuća kilometara! U samo jednom danu, srce potroši količinu energije koja bi mogla pokretati kamion na udaljenosti većoj od 40 kilometara –  tijekom jednog prosječnog životnog vijeka, taj kamion mogao bi prijeći put do Mjeseca i nazad do Zemlje.

---

 

Jeste li znali da vam srce zaista može biti slomljeno, da to nije samo stilska figura? „Broken heart syndrome“, odnosno Takotsubo kardiomiopatija, je akutno nastalo oštećenje srca posredovano osobito intenzivnim emocijama ili stresom. Simptomi mogu biti životno ugrožavajući, nalik srčanom udaru. Prema tome, od tuge se može umrijeti!

---

 

Jeste li znali da postoji utjecaj cirkadijanih ritmova i godišnjih doba na incidenciju srčanih oboljenja? Nekoliko studija potvrdilo je – ako promatramo incidenciju infarkta po dobu dana, većina se događa rano ujutro po buđenju. Ako nam je vremenski okvir tjedan, onda je najčešće riječ o ponedjeljku, a ako govorimo o godišnjim dobima, prednjače jesen i zima. Kada bismo morali izdvojiti jedan najčešći dan, radilo bi se o Božiću. 

---

 

Jeste li znali da ima istine u tome da smijeh liječi? Iako opservacijski već godinama znamo da humor pozitivno utječe na raspoloženje, količinu stresa i smanjenje depresije, objektivno je izmjereno da  smanjuje incidenciju ponovljenog infarkta. Provedena je studija u koju su se uključile dvije grupe pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 2, a koji su preboljeli infarkt. Jednoj su grupi znanstvenici, u program srčane rehabilitacije nakon infarkta, uključili 30 minuta humorističnih sadržaja po izboru pacijenata (serije, viceve i sl.). Kod druge grupe se provodila standardna rehabilitacija. Prva grupa imala je značajno manju incidenciju ponovnih infarkta, koristila je manje nitroglicerina za kontrolu anginoznih simptoma te je imala manje razine katekolamina u plazmi!

---

 

Jeste li znali da počeci kardiopulmonalne reanimacije datiraju još u doba Paracelsusa? On je već u prvoj polovici 16. stoljeća umjesto današnjeg klasičnog načina „usta na usta“ zagovarao upuhivanje zraka u pluća prilikom aresta uz pomoć mjehova za potpaljivanje peći. Tek 1878. u Njemačkoj, Rudolph Boehm dokazuje da vanjske kompresije prsišta mačaka potiču cirkulaciju. Na temelju tog traga ljudima se počelo „pumpati“ srce, odnosno provoditi vanjska masaža srca. Njemački kirurg Friedrich Maass 1891.   ponovno je pokrenuo srce dvojici muškaraca mlađe dobi koristeći vanjsku masažu – međutim, narednih 50 godina uglavnom je provođena samo otvorena masaža srca tijekom velikih operacija.

---

 

Jeste li znali da određene karakteristike i osobine lica povezujemo s povećanim rizikom kardiovaskularnog oboljenja? Neke od njih su sijede vlasi, bore, brazde u ušnim resicama i ksantelazme (maleni žuti depoziti kolesterola oko kapaka). Kineski istraživači otišli su korak dalje – u radu objavljenom u renomiranom European Heart Journalu opisano je kako su uz pomoć umjetne inteligencije analizirali gotovo 5800 lica. Koristili su popularne „selfie“ slike te naknadno utvrdili rezultate na više od 1000 pacijenata – njihov algoritam bolje je detektirao rizik  kardiovaskularnih bolesti od nekih trenutno korištenih alata za procjenu rizika, poput Diamond-Forrester modela. Rezultate su potvrdili radiolozi, očitavajući angiograme istih tih pacijenata. Hoćemo li ubuduće kardiologu slati po nekoliko selfija prije kontrole u ambulanti? 

---

 

Jeste li znali da je ljudski kardiovaskularni sustav toliko dobar u onom što radi da nema životinje na svijetu koja može trčati duže od nas? Ima onih koji mogu trčati brže, ali ne i duže. Naši srce i pluća evolucijski su razvijeni za izdržljivost. Ljudi su nastavak duge evolucijske linije – imamo gotovo iste koncentracije iona ekstracelularnog matriksa kao i naše podrijetlo (oceani). Prvo što smo razvili da bismo došli na suho bila je koža koja ne gubi tekućinu te bubrežni sustav koji može koncentrirati mokraću. Trebalo je nekako u taj isti milje dovesti kisik koji se u zraku nalazi pod puno manjim tlakom, nego u vodi. Naši preci stoga razvijaju poseban cirkulacijski sustav – pluća. Ona rade pod relativno niskim tlakom koji dopušta puno bolju izmjenu plinova. Razvoj pluća omogućio je razvitak drugog cirkulacijskog sustava koji radi pod visokim tlakom lijeve klijetke i aorte – što nam je dalo bolju perifernu kapilarizaciju tkiva pa tako i dostavu kisika te hranjivih tvari mišićima. Sve to nas danas čini jedinim sisavcima koji mogu otrčati maraton.

---

 

Jeste li znali da tempo i tip glazbe može utjecati na frekvenciju rada vašeg srca? Iako  mehanizam još uvijek nije jasan, već duže vrijeme znamo da opuštajuća glazba djeluje na smirenje pa tako i na usporavanje rada srca – vjerojatno nekom nepoznatom vezom između mozga i autonomnog sustava. Može li se to upotrijebiti u kliničkoj praksi? Pitanje je tim više relevantno ako znamo  koristiti lijekove za usporavanje rada srca u pacijenata s kardiovaskularnim oboljenjima. Potrebno je još mnogo istraživanja prije nego pacijentima počnemo propisivati slušanje klasične glazbe umjesto beta-blokatora. Međutim, jedna meta-analiza pokazala je kako slušanje glazbe umjerenog do polaganog tempa značajno smanjuje vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka, frekvenciju rada srca i disanja te povećava kvalitetu sna u pacijenata koji boluju od koronarne bolesti. Također, postoji studija koja je pokazala da glazba značajno smanjuje sistolički tlak te frekvenciju rada srca u populaciji predhipertenzivnih mladih odraslih.

Članak u izvornom obliku možete pročitati u magazinu Stetoskop 04/2021.

 

Literatura:

• Tan SA, Tan LG, Lukman ST, Berk LS. Humor, as an adjunct therapy in cardiac rehabilitation, attenuates catecholamines and myocardial infarction recurrence. Adv Mind Body Med. 2007 Winter;22(3-4):8-12.
• Miller M, Fry W. The effect of mirthful laughter on the human cardiovascular system. Medical Hypotheses. 2009;73(5):636-639.
• Lefer D. Is There a Better Time of Day to Have a Heart Attack?. Circulation Research. 2010;106(3):430-431.
• Mohammad M, Karlsson S, Haddad J. Christmas, national holidays, sport events, and time factors as triggers of acute myocardial infarction: SWEDEHEART observational study 1998-2013. BMJ. 2018;:k4811.  
• Riddle, John. M. & Estes, J. Worth. (1992). Oral Contraceptives in Ancient and Medieval Times. American 
  Scientist, 80(3), pp 226–233.
• Favorito, Emilio N. and Baty Kurt. The Silphium Connection. The Celator, Vol 9, No.2, Feb 1995, pp 6–8.
• Hurt R. Modern cardiopulmonary resuscitation--not so new after all. Journal of the Royal Society of Medicine. 2005;98(7):327-331.
• Schulte K, Kunter U, Moeller MJ. The evolution of blood pressure and the rise of mankind, Nephrology Dialysis Transplantation, Volume 30, Issue 5, May 2015, 713–723.
• Chen Lin, Zhigang Li, Bowen Fu et al. Feasibility of using deep learning to detect coronary artery disease based on facial photo, European Heart Journal, Volume 41, Issue 46, 7 December 2020, 4400–4411.