Umjetna sladila- dodatak prehrani koji godinama izaziva prijepore i neslaganja. Dok neki zagovaraju njihovu konzumaciju, drugi upozoravaju na njihovu štetnost. Činjenica je da imaju kalorijsku prednost, no kako ti kemijski spojevi utječu na ljudsko zdravlje?
Velika, prospektivna studija, The Nutrinet-Santé Study, u kojoj je tijekom 10 godina sudjelovalo gotovo pola milijuna volontera iz Francuske analizirala je utjecaj prehrane na kronične bolesti i pojavnost tumora.
Oko 240 tisuća ispitanika u dobi iznad 18 godina praćeno je najmanje pet godina na način da su ispunjavali web upitnike nekoliko puta godišnje, a prikupljali su se i podaci iz nacionalnih baza podataka, dok je kod dijela uključen i klinički pregled te biokemijski uzorak.
Rad objavljen u British Medical Journal (BMJ) sugerira kako je ukupni unos umjetnih sladila povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Unos aspartama bio je povezan s povećanim rizikom od cerebrovaskularnih događaja, a acesulfam kalij i sukraloza bili su povezani s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca.
Pretilost i umjetna sladila
Što se tiče načina na koji bi umjetni zaslađivači mogli dovesti do štetnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja, autorica Charlotte Debras (Sorbonne Paris Nord University, France) i kolege kažu da bi dio mogao biti povezan s tjelesnom težinom, napominjući da su neke kohortne studije izvijestile o poveznicama između konzumacije umjetno zaslađenih pića i povećanog rizika od pretilosti ili debljanje.
S druge strane, postoje mišljenja kako je često razlog uzimanja umjetnih sladila motiviran željom za gubitkom težine što sugerira da su te osobe već u riziku koji izaziva pretilost i povećana tjelesna težina.
Metabolički sindrom jedna od posljedica?
Iako je u novoj studiji koju je Debras provela na preko 100.000 ispitanika dokazan povećan rizik od cerebrovaskularnih događaja u osoba s visokom dnevnom konzumacijom umjetnih sladila nisu do kraja jasni mehanizmi. Navodi se metabolički sindrom, povećana intolerancija na glukozu i povećana upala.
Naravno, ne sugerira se povratak na zaslađene napitke, idealno bi bilo koristiti običnu vodu, čaj i slično, a ako se već mora, bolji izbor su umjetno zaslađeni napitci.
Svakako treba napomenuti kako postoje brojne studije proizvođača umjetnih sladila koje nisu pronašle vezu s kardiovaskularnim bolestima. Iz navedenog je očigledno da postoji potreba za još studija kako bi se došlo do jasnog zaključka učinka umjetnih sladila na zdravlje čovjeka.
Izvor:
Hercberg S, Castetbon K, Czernichow S, Malon A, Mejean C, Kesse E, et al. The Nutrinet-Santé Study: a web-based prospective study on the relationship between nutrition and health and determinants of dietary patterns and nutritional status. BMC Public Health. 2010;10:242. pmid:20459807
Debras C., Artificial sweeteners and risk of cardiovascular diseases: results from the prospective NutriNet-Santé cohort. BMJ 2022;378:e071204
