Proizvodnja hrane zahtijeva korištenje prirodnih resursa, uključujući zemlju, vodu i energiju, što može dovesti do degradacije tla, erozije i iscrpljivanja vodenih resursa. Također, proizvodnja hrane zahtijeva emisije stakleničkih plinova poput metana i dušikovog oksida, što doprinosi globalnom zagrijavanju. Dodatno, obrada i transport hrane generiraju velike količine otpada, što također ima negativan utjecaj na okoliš.
Slijedom toga, sasvim je logično da načinom prehrane želimo pozitivno utjecati na okoliš. Ali i očuvati zdravlje. Navedeno je predmet istraživanja objavljenog 1. ožujka ove godine u American Journal of Clinical Nutrition.
Tim istraživača proveo je studiju na više od 16.000 pojedinaca. Kako bi odredili ugljični otisak i kvalitetu popularnih načina ishrane koje konzumiraju odrasli ljudi, podaci koje su istraživači prikupljali pomoću validiranog alata, uskladili su s bazom podataka ekvivalenata uzoraka hrane Ministarstva poljoprivrede SAD-a kako bi se sudionici kategorizirali u jednu od šest međusobno isključivih kategorija prehrane:
- Veganska
- Vegetarijanstvo
- Peskatarijan
- Keto
- Paleo
- Svejed
Kategorija svejeda uključivala je svakoga tko se nije uklapao ni u jednu od prethodnih kategorija. To je ujedno bila i najčešća prehrana kod ispitanika-čak 83,6 %. Potom je slijedila, vegetarijanska (7,5%), peskatarijanska (4,7%), veganska (0,7%), keto (0,4%) i paleo dijeta (0,3%).
Utjecaj prehrane na okoliš je izračunat uspoređivanjem utvrđenih emisija stakleničkih plinova (GHGE) na više od 300 proizvoda s hranom navedenom na NHANES-u (National Health and Nutrition Examination Survey) što je zatim sažeto za svakog pojedinca kako bi se dobio „ugljični otisak“ za njihovu jednodnevnu prehranu. Nadalje, kvaliteta prehrane ispitanika procijenjena je pomoću verzija Indeksa zdrave prehrane i Indeksa alternativne zdrave prehrane iz 2010., a oba ocjenjuju sastojke hrane na temelju njihova utjecaja na zdravlje.
Najniži ugljični otisak zabilježen je kod veganske prehrane, potom slijedi vegetarijanska te peskatarijanska prehrana. Kada govorimo o kvaliteti prehrane, preskatarijanska je zauzela prvo mjesto, a potom slijede vegetarijanska te veganska. Redoslijed triju najnižih rezultata ovisio je o korištenom indeksu, pri čemu se keto ili paleo dijeta smatrala najlošijom. Analiza je pokazala da su ispitanici koji su u kategoriji svejeda, a jeli su u skladu s DASH ili mediteranskom prehranom, imali kvalitetniju ishranu prema mjerenju spomenutih indeksa, kao i manji utjecaj na okoliš, od ostalih ljudi unutar skupine.
Kao najkvalitetniji odabir pokazala se peskatarijanska prehrana koja se temelji na ribi, a potom vegetarijanska i veganska prehana. Spomenute vrste ishrane pokazale su se kao s najvećom dobrobiti za zdravlje, ali i najmanjim utjecajem na okoliš. Analiza također sugerira da je prehrana temeljena na mesu, poput keto i paleo, najgora po oba mjerenja. „Svejedna“ prehrana, iako manje zdrava, ima bolji učinak na zdravlje i okoliš od prethodne dvije dijete koje uključuju meso. Ipak treba naglasiti da ovo istraživanje ima ograničenja, zbog broja sudionika, kao i duljine trajanja studije.
Zaključno, izbor prehrane ovisi o individualnim potrebama i preferencijama. Važno je odabrati prehranu koja je uravnotežena i koja vam odgovara.
Izvor: MedScape (2023) Keto/Paleo Diets 'Lower Quality Than Others,' and Bad for Planet. Dostupno na:https://www.medscape.com/viewarticle/989126?ecd=WNL_trdalrt_pos1_ous_230308&uac=457341DT&impID=5225487#vp_1
