Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za respiratorne bolesnike
08.07.2022.
Autor: dr. sc. Katarina Fehir Šola, mag. pharm., univ. mag. pharm.

Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za respiratorne bolesnike

Ljekarnički kutak

Istraživanje na 2100 bolesnika s respiratornim bolestima pokazalo je da tri četvrtine bolesnika s plućnim bolestima cijene usluge ljekarni zato što su im blizu doma (75 %), imaju pristupačno radno vrijeme (39 %), može se doći bez prethodnog naručivanja (39 %) i to lakše nego kod liječnika. Četvrtina bolesnika koja nije imala pristup demonstraciji pravilne inhalacijske tehnike nesvjesna je te usluge ljekarni, što govori o važnosti promicanja poruka o ulogama farmaceuta u liječenju respiratornih bolesti. Uloga farmaceuta obuhvaća širok spektar usluga, od rane dijagnoze preko pomoći kod pravilne inhalacijske tehnike do prepoznavanja terapijskih problema i intervencije.

 

RANA DIJAGNOZA

Nedovoljno rano postavljanje dijagnoze problem je s ogromnim utjecajem na kronične respiratorne bolesti kao što je KOPB. Mogu li farmaceuti sudjelovati u ranom otkrivanju? Pilot-studija koju je napravio SEPAR (engl. Spanish Society of Pulmonology and Thoracic Surgery) kaže da mogu. Studija je pokazala da su farmaceuti u kontaktu s pacijentima koji su u riziku od razvijanja KOPB-a te mogu napraviti probir i provjeriti takve pacijente pomoću upitnika i spirometrije. Slična studija provedena je i za bolesnike s astmom. Obje su potvrdile kako su farmaceuti sposobni izvoditi kvalitetna spirometrijska testiranja s prethodnim treningom i kvalitetnim nadzorom. U ljekarnama su dostupni i manje kompleksni instrumenti za probir. Ukratko, očito je da farmaceuti mogu pomoći u ranijoj dijagnozi KOPB-a i astme, ali je potrebno jasnije definirati smjernice i upute za probir.

 

PRESTANAK PUŠENJA

Otprilike 50 % pušača razvije KOPB tijekom života, te su upravo zbog toga bitni programi prestanka pušenja kako bi se učinak farmakološkog liječenja bolesti povećao u najvećoj mogućoj mjeri. KOPB Nacionalni Akcijski Plan predlaže prestanak pušenja i pulmonalnu rehabilitaciju kao primarne znanstveno dokazane intervencije da bi se postigla bolja kontrola bolesti. Istraživanje pokazuje da i samo 3 minute savjetovanja rezultira prestankom pušenja u 5 do 10 % slučajeva. Nikotinska supstitucijska terapija uključuje nikotinsku žvakaću gumu, inhalere, nazalne sprejeve, transdermalne flastere, sublingvalne tablete te se pokazuje s boljim rezultatima nego placebo. Prestanak pušenja jedna je od najučinkovitijih strategija u smanjenju napretka KOPB-a, morbiditeta i mortaliteta, te se ne smije zanemarivati.

 

PRAĆENJE KRONIČNIH BOLESNIKA

Farmaceuti također igraju bitnu ulogu u sprječavanju i boljoj kontroli progresije kroničnih bolesti. Uspješno praćenje bolesnika s astmom uključuje godišnje preglede i redovito ažuriranje plana liječenja astme. Izuzetno je važno uočiti pacijente koji su nedavno imali astmatske napadaje i preporučiti im javljanje liječniku što prije.

 

Za bolesnike s nekontroliranom astmom, bitno je u standardnoj rutini: 

  • provjeriti koje lijekove bolesnik pije za astmu, provjeriti ACT (engl. Asthma Control Test)
  • provjeriti koliko puta koriste SABA-u (po noći ili više puta tjedno)
  • prilagoditi terapiju (npr. ako su na niskoj dozi kortikosteroida, doza se može povećati ili kombinirati s inhalerom koji sadrži kortikosteroid i bronhodilatator)
  • objasniti im važnost praćenja vrhunca izdisaja, te ako je na 50 % najboljeg mjerenja, odmah se javiti liječniku
  • podsjećati bolesnike da je potrebno ispirati usta nakon korištenja kortikosteroida u inhaleru kako bi se izbjegla pojava gljivica u usnoj šupljini
  • pokazati bolesnicima kako se koristi komorica 
  • objasniti važnost redovite upotrebe kortikosteroidne terapije u održavanju stabilnog stanja.

 

POKAZIVANJE PRAVILNE INHALACIJSKE TEHNIKE, POMOĆ U POVEĆANJU ADHERENCIJE

Prevalencija pravilne upotrebe inhalera ostaje neprihvatljivo niska i nije se popravila u 40 godina (od 1975. do 2014.). U prosjeku 40 – 60 % bolesnika s KOPB-om je adherentno, a više od 50 % bolesnika koristi inhalere nepravilno. Loša inhalacijska tehnika značajno smanjuje učinkovitost dostave odgovarajuće doze lijeka u pluća i povezana je s lošijim ishodima i povećanim troškovima liječenja. Intervencije koje rade farmaceuti značajno poboljšavaju inhalacijsku tehniku u bolesnika s KOPB-om i astmom. U jednoj intervencijskoj studiji pokazalo se kako se broj bolesnika koji rade 1 ili više grešaka kod inhalacije lijeka smanjio s 597 bolesnika na 214, što je značajno smanjenje.

 

Važne točke savjetovanja bolesnika s KOPB-om uključuju sljedeće:

  • demonstraciju pravilne inhalacijske tehnike

               - MDI (engl. metered-dose inhaler) obično zahtjeva od bolesnika da udišu polako i duboko te većina zahtjeva                           dobro protresanje prije upotrebe.

               - DPI (engl. dry-powder inhaler) zahtjeva brzu i duboku inhalaciju kako bi lijek dospio do pluća. DPI se ne trese.

  • provjeriti s bolesnikom zna li kako se čisti dio koji ide u usta
  • podsjetiti bolesnike da se na vrijeme jave liječniku za novu dozu lijeka kako ne bi ostali bez iste
  • podsjetiti bolesnike da neiskorišteni inhaler odnesu u farmaceutski otpad, a ne obično smeće
  • skladištiti inhaler na sobnoj temperaturi, ne ostavljati ga na mjestima gdje može biti prehladno ili pretoplo, što je posebice bitno za ostavljanje inhalera u autu preko ljeta kada temperatura brzo dostiže i 80 stupnjeva, što utječe na dozu lijeka i ispravnost inhalera
  • objasniti bolesnicima razliku između različitih inhalera; bronhodilatatori opuštaju i otvaraju dišne puteve u plućima te se trebaju koristiti prije korištenja steroidnog inhalera; kortikosteroidni inhaler smanjuje oticanje i upalu dišnih puteva pluća
  • prenijeti bolesnicima da uvijek isperu usta s vodom nakon korištenja inhalera kako ne bi došlo do pojave gljivica
  • podsjetiti bolesnike na važnost terapije jer je zabilježeno smanjenje u mortalitetu kod bolesnika koji su bili adherentni.

PRAĆENJE I SPRJEČAVANJE POTENCIJALNIH INTERAKCIJA S DRUGIM LIJEKOVIMA

Polifarmakoterapija je česta pojava među bolesnicima s KOPB-om s preko 50 % svih hospitaliziranih starijih bolesnika. Od toga, 14 % uzima 5 ili više lijekova. Farmaceuti igraju ključnu ulogu u prevenciji i prepoznavanju nuspojava i interakcija lijekova time što analiziraju farmakoterapiju bolesnika te po potrebi reagiraju potrebnom intervencijom u datom trenutku kao što je provjera doze lijeka s liječnikom. Dodatna usluga koju farmaceuti u slučaju politerapije mogu ponuditi jest pomoć kod sigurne depreskripcije. Depreskripcija označava proces ukidanja lijekova iz terapije, pod nadzorom zdravstvenog djelatnika, s ciljem bolje kontrole terapije i povoljnijeg ishoda za bolesnika. Proces depreskripcije uključuje detaljno proučavanje bolesnikove terapije i sistematsko isključivanje ili smanjenje doze svih lijekova kojima rizik nadilazi dobrobit za bolesnika, kao i onih skupina lijekova koji su sami po sebi visokog rizika. 

Glavni cilj depreskripcije jest poboljšanje kvalitete života bolesnika. Ovisno o bolesniku, to može značiti od potpunog ukidanja određene terapije do smanjenja doze ili samo smanjenja režima uzimanja terapije. Depreskricija je značajna jer dovodi ne samo do smanjenja opterećenja bolesnika u terapijskom već i ekonomskom smislu jer dovodi do uštede novca u zdravstvenom sustavu. Pažljiva procjena terapije i njezino posljedično ukidanje može dovesti do smanjenja uporabe od 39 % svih lijekova u odnosu na terapiju prije ukidanja. Općenita dobrobit smanjenja terapije jest i povećanje adherencije bolesnika. 

 

MOJA ISKUSTVA

Moja osobna iskustva vrlo slično prate sve o čemu sam pisala. Naime, najviše sam susretala bolesnike koji ne znaju kako inhaler funkcionira te one koji su razvili gljivice u ustima jer nisu reagirali na vrijeme. Drugi problem koji susrećem jest nedostatak vremena u ljekarni za pravilno savjetovanje koje bi imalo učinka u samoj provjeri terapije, edukacije oko prestanka pušenja ili pokazivanju inhalacijske tehnike zbog često smanjenog broja ljudi koji rade u ljekarni. 

 

PORUKE ZA KRAJ

Otvorena komunikacija među bolesnikom, liječnikom i farmaceutom ključan je trokut posebice u izazovnijim okolnostima kao što je npr. smanjenje broja bolesnika koji dolaze u ljekarnu, a imaju respiratorne bolesti uslijed pandemije bolesti COVID-19. Primjerice, jedno istraživanje pokazalo je da je 37 % bolesnika s plućnom bolesti manje posjećivalo ljekarne jer su se bojali da se ne zaraze koronavirusnom bolesti. Upravo se zbog toga svaki posjet i prilika za savjetovanje bolesnika treba iskoristiti kako bi liječenje bilo što uspješnije. 

Bolesnici su pokazali, prema istraživanju, popriličan interes za sudjelovanje i suradnju s farmaceutima, a na nama je da im pružimo potpunu uslugu savjetovanja i potpore u liječenju respiratornih bolesti. 

LITERATURA: 

  • A Pharmacist’s Role in the Management of Chronic Obstructive Pulmonary Disease
  • Amy Wu, US Pharm. 2016;41(7):42-46.
  • Castillo, D., Burgos, F., & Gascón, M. P. (2015). The Role of Community Pharmacies in Respiratory Disease Control. In Archivos de Bronconeumología (English Edition) (Vol. 51, Issue 9, pp. 429–430). Elsevier BV. https://doi.org/10.1016/j.arbr.2015.06.016
  • Hudd, T. R. (2020). Emerging role of pharmacists in managing patients with chronic obstructive pulmonary disease. In American Journal of Health-System Pharmacy (Vol. 77, Issue 19, pp. 1625–1630). Oxford University Press (OUP). https://doi.org/10.1093/ajhp/zxaa216
  • Management of uncontrolled asthma in community pharmacy, Pharmacy Magazine, https://www.pharmacymagazine.co.uk/clinical/management-of-uncontrolled-asthma-in-community-pharmacy (pristupljeno: 17. 5. 2022.)

Povezani članci

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjetnici i edukatori bolesnika s alergijskim rinitisom

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjet...

22.07.2022.
Autor: Bojana Janjanin, mag. pharm., LJEKARNE PRIMA PHARME
Popularna suplementacija

Popularna suplementacija

02.06.2022.
Autor: Maja Radovanlija mag. pharm., univ. mag. kliničke farmacije - Ljekarne Rajić
Prijavljivanje nuspojava

Prijavljivanje nuspojava

02.06.2022.
Autor: Ivana Kosier Mihalić
Orphan drugs – pomoć ili prestiž?

Orphan drugs – pomoć ili prestiž?

02.06.2022.
Autor: Tea Škabić