Alergije je prvi uočio i liječio početkom 20. stoljeća bečki liječnik Clemens von Pirquet, koji je otkrio da su neki njegovi pacijenti osjetljivi na određene podražaje iz okoline (kao što su prašina, pelud, hrana) te da imaju posebnu reakciju. Sada smo svjedoci da se proteklih 20-ak godina broj pacijenata koji pate od alergija višestruko povećao, a sve više odraslih osoba ima sezonske simptome alergije, iako prije nisu imali alergiju.
Zbog načina života i sve većeg onečišćenja zraka te zbog sve veće upotrebe raznih aditiva i konzervansa u hrani i drugim proizvodima namijenjenima masovnoj potrošnji, ljudi su sve više okruženi različitim potencijalnim alergenima. Po učestalosti na prvom je mjestu alergijski rinitis, potom slijede alergijske reakcije na različite sastojke hrane (aditive, konzervanse, boje za hranu), koje se najčešće očituju kao kožni simptomi u obliku koprivnjače ili atopijskog dermatitisa. Osim alergijskog rinitisa koji je najčešći razlog za posjet ljekarnama, povodi za samoliječenje uključuju alergijski dermatitis, alergiju na hranu, na ubod insekata te alergije na lijekove.
Liječenje alergija
Oralni i intranazalni antihistaminici prva su linija liječenja simptoma blagih do umjerenih alergijskih reakcija. Oralni antihistaminici druge generacije (loratadin, desloratadin, cetirizin, levocetirizin, feksofenadin) obično se uzimaju jednom dnevno i imaju malo nuspojava. Liječenje ovisi o intenzitetu i trajanju, pa se svakom pacijentu pristupa individualno.
Alergijski rinitis (AR) jest alergijska upala sluznice nosa. To je globalni zdravstveni problem koji utječe na živote pacijenata, osobito na produktivnost. Uloga je ljekarnika u samoliječenju alergijskog rinitisa savjetovanje o pravilnoj primjeni preporučenog lijeka i o drugim mjerama koje pomažu u ublažavanju simptoma, kao i pravovremeno upućivanje pacijenata liječniku. Prevalencija alergijskog rinitisa raste i u prosjeku pogađa oko 20 % odrasle populacije. Većina se razvija prije dvadesete godine života bolesnika, a pogađa čak 40 % djece u SAD-u i 17 % djece školske dobi u Hrvatskoj.
Za ljekarnike je iznimno važno da, uz dobro poznavanje simptoma bolesti, receptnih i bezreceptnih lijekova, preporuče i druge mjere koje mogu pomoći. Preporuke se moraju temeljiti na medicini utemeljenoj na dokazima te je nužno znanje smjernica za zbrinjavanje problema za koji se daje preporuka. Terapijske smjernice uključuju educiranje pacijenata, kontrolu okolišnih čimbenika, farmakoterapiju, alergen-specifičnu imunoterapiju. Smjernice ARIA (engl. Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma) navode ljekarnike kao zdravstvene stručnjake s dobrom pozicijom za prepoznavanje simptoma alergijskog rinitisa i preporuku bezreceptnog lijeka za samoliječenja čiji je cilj spriječiti ili smanjiti simptome.
Uloga je ljekarnika prvenstveno savjetodavna, važan su čimbenik u edukaciji pacijenata o alergijskom rinitisu te kontroli okolišnih čimbenika. Preporuka bezreceptnog lijeka i drugih mjera dolazi na red nakon prepoznavanja simptoma. Kod preporuka za samoliječenje važno je pružanje detaljnih informacija o lijeku. Uz propisanu terapiju (intranazalnih kortikosteroida) preporučuju se preparati koji smanjuju iritaciju i suhoću nosa kako bi se ostvario bolji kontakt lijeka sa sluznicom. Prepoznavanje i izbjegavanje klinički značajnih interakcija, praćenje učinkovitosti liječenja te prepoznavanje pacijenata koji kronično koriste intranazalne vazokonstriktore ključan je posao ljekarnika.
Izbjegavanje alergena obično nije dovoljno za potpuno olakšanje simptoma alergijskog rinitisa, pa je potrebno uvesti farmakoterapiju. Prema ARIA-smjernicama iz 2010. godine, predlaže se započeti liječenje najučinkovitijim lijekom za određeni oblik alergijskog rinitisa. Farmakoterapija uključuje antihistaminike (oralne, lokalne), blokatore leukotrijenskih receptora, kromone (stabilizatore mastocita), kortikosteroide (intranazalne i oralne), antikolinergike (intranazalne ipratropije), te kratkotrajno dekongestive (lokalne i oralne). Intranazalni kortikosteroidi (INKS) najučinkovitiji su lijekovi, a djeluju na ranu i kasnu fazu alergijske upale.
Bezreceptni lijekovi za olakšanje simptoma alergijskog rinitisa dostupni u Hrvatskoj jesu oralni antihistaminici (AH) i dekongestivi. Oralni antihistaminici i eventualna kratka primjena intranazalnih dekongestiva činili bi temelj racionalnog samoliječenja blažih oblika alergijskog rinitisa. Oralne dekongestive zbog nuspojava i relativno niskog doprinosa u smanjenju simptoma ARIA-smjernice ne preporučuju u redovitoj primjeni. U Hrvatskoj su prisutni u kombinacijama za olakšavanje simptoma gripe i prehlade (npr. s analgetikom/antipiretikom, ± vitamin C, ± antihistaminik) ili samo u kombinaciji s antihistaminikom. Ta kombinacija može se primjenjivati kratkotrajno i uz oprez. ARIA-smjernice daju prednost oralnim antihistaminicima (OAH) umjesto kombinacije oralnih dekongestiva i antihistaminika.
Dodatne mogućnosti u samoliječenju alergijskog rinitisa
Osim oralnih antihistaminika, u samoliječenju možemo preporučiti i druge preparate.
Morska voda smanjuje kontakt sluznice i alergena, može smanjiti iritaciju nosa i suhoću, pomaže pri uklanjanju suhe ili guste sluzi. Na tržištu je dostupna u obliku kapi, spreja (pogodan za djecu) i masti (dulja prisutnost na sluznici nosa, film na sluznici štiti od kontakta s alergenom). Sterilna otopina morske vode sadrži bogatstvo soli i oligoelemenata. Prisutna je kao izotonična i hipertonična otopina. Hipertonična otopina pomaže uklanjanju viška tekućine iz otečene sluznice nosa, a omogućena je prirodna dekongestija mehanizmom osmotskoga gradijenta (dostupna kao 2,6 % , 2,2 % , 2,3 % i 1,7 % NaCl). Moguća je nuspojava blago peckanje. Kako bi se postigao potencijalni antibakterijski i antivirusni učinak, dodaje se bakar, ali i mangan radi povećanja otpornosti prema alergenima, zatim aloe vera radi dodatnog učinka smirivanja nadraženosti te d-pantenol, koji pomaže regeneraciji sluznice nosa (za pušače i osobe koje često primjenjuju lijekove u nos). Posebno su prilagođeni oblici za djecu od najranije dobi, primjerice s anatomskim aplikatorom koji ima graničnik i raspršivačem slabijeg tlaka potisnog plina ili kao kapi u spremnicima od 5 ml. Primjena morske vode korisna je kod alergijskog rinitisa. Dodatak ektoina u morsku vodu pomaže u sprječavanju ulaska alergena u dišni sustav. Ektoin se dobiva iz mikroorganizama ekstremofila. Štiti stanice od alergena, iritansa i drugih utjecaja. Primjenom u nos stvara hidrofilm na sluznici nosa, a alergeni se odstranjuju ispuhivanjem. Blago je hipertonična otopina (2 % ektoina u hipertoničnim sprejevima za nos), odnosno izotonična u kapima za oko s 2 % ektoina (za ublažavanje očnih simptoma alergijskog konjunktivitisa). Može se koristiti i u kombinaciji s drugim antialergijskim proizvodima. Kapi za oko ne smiju se koristiti kod ozljede oka i treba pričekati najmanje 15 minuta prije primjene drugog proizvoda za oko.
Među OTC preparatima dostupna je opcija koja se deklarira kao jedinstvena kombinacija 100 % prirodnih sastojaka ekstrahiranih iz morskih algi Undaria pinnatifida i Spirulina platensis. Formuliran posebno za primjenu u nosu, navedeni kompleks sastoji se od mješavine prirodnih sastojaka algi, fukoidana i fikocijanina. Na temelju brojnih znanstvenih ispitivanja, ti sastojci pomažu ograničiti upalu, svladati infekciju i općenito zaštititi sluznicu nosa.
Med je popularan među pacijentima koji dolaze u ljekarnu po dodatnu terapiju liječenja alergija. Nasuprot kliničkom istraživanju koje govori u prilog korištenju meda uz loratadin i poboljšanju ukupnih i pojedinačnih simptoma alergijskog rinitisa, postoje opisani slučajevi akutne alergijske reakcije na pčelinji proizvod. Stoga pacijente treba upozoriti na potencijalne alergijske reakcije te naglasiti da med općenito nije za primjenu u djece mlađe od godinu dana.
Oprez je potreban kod biljnih pripravaka jer se često smatra da što je biljno nije štetno. Biljne vrste koje možemo preporučiti u samoliječenju alergija su kozlinac, crni kim (nisu namijenjeni trudnicama i dojiljama).
Kozlinac (Astragalus membranaceus) – potiče imunosni sustav u suzbijanju alergijske reakcije. Klinički se potvrdilo smanjenje simptoma alergijskog rinitisa, pogotovo kod alergičnih na pelud ambrozije. Prisutan je na tržištu u obliku kapsula za odrasle i djecu stariju od 12 godina (preporučena dnevna doza iznosi 640 – 1280 mg ekstrakta korijena opnastog kozlinca). Upotrebljava se stoljećima u tradicionalnoj kineskoj medicini za jačanje obrambenog sustava organizma. Kozlinac se već dugo godina primjenjuje za ublažavanje alergijskih tegoba. Potrebno ga je početi upotrebljavati u nižim dozama mjesec dana prije očekivane sezone alergija. Da bi liječenje bilo uspješno, preporučuje se nastaviti uzimanje te biljke u potrebnoj dozi tijekom cijele sezone. Njime je na prirodan način i bez učinka uspavljivanja moguće ublažiti ili spriječiti pojavu alergijskih reakcija.
Crni kim (Nigella sativa L., Ranunculaceae) – nema dovoljno kliničkih podataka, a djelatna tvar je timokinon u ulju crnog kima. Trenutačno nema pripravaka standardiziranih na timokinon. Proizvodi su u obliku kapsula (s hladno prešanim uljem) i ulja (mogu ga koristiti djeca starija od 3 godine). Iako znanstveni dokazi nisu na strani crnog kima, on se koristi već desetljećima u narodnoj medicini za tu indikaciju. Također, povratne informacije pacijenata pozitivne su.
Od ostalih proizvoda u samoliječenju alergija često se koriste kvercetin, probiotici, kalcij i vitamin C.
Prema ARIA-smjernicama, nedovoljno je podataka iz randomiziranih, dvostruko slijepih, placebo kontroliranih istraživanja o povoljnim učincima i sigurnosti metoda komplementarne i alternativne medicine u liječenju alergijskog rinitisa (homeopatija, akupunktura, biljni pripravci, fototerapija i sl.).
Cilj samoliječenja jest spriječiti ili smanjiti simptome alergijskog rinitisa u čemu ljekarnik može uvelike doprinijeti.
Literatura:
- Alergijski rinitis | CASI (no date). Available at: http://www.samolijecenje.hr/poglavlja/alergijski_rinitis/ (Pristupljeno: 17. 5. 2022.).
- Matkovic, Z. et al. (2010) ‘Efficacy and safety of Astragalus membranaceus in the treatment of patients with seasonal allergic rhinitis’, Phytotherapy research : PTR. Phytother Res, 24(2), pp. 175–181. doi: 10.1002/PTR.2877.
- Nikakhlagh, S. et al. (2011) ‘Herbal treatment of allergic rhinitis: the use of Nigella sativa’, American journal of otolaryngology. Am J Otolaryngol, 32(5), pp. 402–407. doi: 10.1016/J.AMJOTO.2010.07.019.
- Poje, G. and Branica, S. (2013) ‘Smjernice za liječenje alergijskog rinitisa-uloga intranazalnih kortikosteroida Management Guidelines for Allergic Rhinitis-The Role of Intranasal Corticosteroids’, Medicus, 22(2), pp. 89–95.
