Korisnička podrška

Za sve informacije o edukacijama obratite nam se na info@e-medicina.hr ili info@e-medikus.com, a naša korisnička podrška dostupna Vam je i telefonom na 01 / 3866-907, svakim radnim danom od 9:00 - 15:00.

  • Zbog čega su gastro problemi toliko značajni?

    Želučani su problemi za ljekarničku struku od velikog značaja zbog mogućnosti sanacije lijekovima dostupnima u OTC režimu. Ipak, članak će se osvrnuti i na kronične probleme koji zahtjevaju kompeksniji Rx pristup uz liječničku intervenciju.

         Kao centar digestivnog trakta, želudac je okarakteriziran kao područje najnižih tjelesnih pH vrijednosti, stoga je temelj normalnog funkcioniranja stalni balans između protektivnih i agresivnih faktora.

         Endogeno prisutan agresivni faktor za probavu je nužna želučana klorovodična kiselina, porijeklom iz parijetalnih gastričkih stanica, a čije je lučenje putem protonskih pumpi stimulirano ili inhibirano endogenim regulatorima želučane kiselosti. Regulatorni je ciklus započet gastrinom kojeg G stanice antruma i duodenuma luče u cirkulaciju, a svoje mete pronalaze na ECL histamin-otpuštajućim stanicama. Histamin tada putem H2-receptora agonistički djeluje na spomenute parijetalne stanice, premda je moguće i direktno gastrinsko parijetalno podraživanje putem CCK-receptora.

         Dodatnu agresivnu ulogu odigrava i živčani sustav koji u sitom stanju producira acetilkolin, molekulu koja direktno stimulira parijetalnu stanicu putem M3 muskarinskog receptora, ili pak djeluje indirektno potičući lučenje histamina iz već spomenutih ECL stanica.

         Protektivni čimbenici drže situaciju pod kontrolom, a ovdje u prvom redu govorimo o D-staničnom somatostatinu, koji inhibira G-stanično lučenje gastrina te o prostaglandinima koji putem EP3 receptora utišavaju cAMP-ovisni intracelularni mehanizam protonske parijetalne sekrecije i dodatno potiču površinske gastričke epitelne stanice na sekreciju bazičnih bikarbonata i zaštitnog mukusa koji oblaže želučanu stijenku.

    Kontraktilnost gastroezofagealnog sfinktera bitna je u prirodi žgaravice i dispepsije, koji često nastaju uslijed velikih, masnih obroka, kada prisustvo povećih količina lipida dovodi do opuštanja sfinktera i pomaka kiselog želučanog sadržaja prema jednjaku, rezultirajući substernalnom boli. Ova problematika je potencijalno vrlo opasna, jer u slučaju višemjesečnih tegoba, koje bi ljekarnik morao primjetiti učestalom pacijentovom kupnjom u OTC režimu dostupnih lijekova, ista može dovesti do pojave gastroezofagealnog refluksa (GERB) te načiniti ozbiljnu štetu poput rupture jednjaka i krvarenja. Relaksaciju ezofagealnih mišića i refluks želučanog sadržaja uzrokuje i pušenje.

         Kod žgaravice, erozivnog i ne-erozivnog GERB-a, H2-antagonisti mogu biti vrlo korisni, no najveći učinak pokazuju pri smanjenju nokturalne bazalne histaminske sekrecije, stoga je preporučljivo savjetovati korištenje prije sna. Hranom stimulirana gastrinska sekrecija bolje se utišava moćnijim inhibitorima protonske pumpe. Antacidni su lijekovi kod žgaravice brza i efikasna opcija, no u ovisnosti o metalnoj soli koju sadrže, pacijenti moraju biti upućeni u potencijalne nuspojave – tako magnezijevi antacidi dovode do proljeva, kalcijevi do konstipacije, a aluminijevi mogu prouzrokovati opstipaciju i nefrotoksičnost.

         Nesteroidni protuupalni lijekovi čiji se farmakološki mehanizam zasniva na inhibiciji ciklooksigenaze, rezultiraju umanjenom produkcijom opisanih protektivnih prostaglandina. Posebice je ovdje od interesa acetilsalicilna kiselina, često korištena za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnog incidenta, koja sinergistički mehanizmom kisele klopke u neutralnom obliku penetrira u želučani mukusu dovodeći do gastritisa, a takve komplikacije saniramo ponovno inhibitorima protonske pumpe. Ipak, lijekovi nisu usamljeni gastritički krivac, već to može biti i alkohol koji  potiče sekreciju klorovodične kiseline, baš kao i stresna stanja.

    No govoreći o gastritisu, najčešće pomislimo na infekciju Helicobacterom pylori, za čiju je eradikciju potrebna trojna terapija. Problematična komponenta trojne terapije jesu antibiotici čija učinkovitost s godinama opada, a novi trendovi u liječenju uključuju korištenje soli bizmuta koje sprječavaju bakteriju u produkciji za virulenciju ključnog enzima ureaze.

         Upaljena sluznica može i ogoljeti, a erozija prodrijeti dublje, dovodeći do ulkusnih bolesti, lokaliziranih želučano ili pak duodenalno. Glavni je simptom žareća epigastrijska bol, a valja istaknuti da se ista kod želučanog ulkusa s hranom javlja, a kod duodenalnog s hranom nestaje, što je od iznimne važnosti za ljekarničku detekciju suspektnih bolesnika i upućivanje liječniku na endoskopske pretrage. Najčešći je uzročnik ponovno je Helicobacter pylori, a uspješna bakterijska eradikcija srećom rijetko dovodi do ulkusnog recidiva.

         Zaključno, žgaravica i povećana želučana kiselost često dovode do patofiziološki nepovoljnijih stanja. 

    Ljekarnički je kontakt s pacijentima ovog tipa problema svakodnevan, jer brojna su terapijska rješenja dostupna bezreceptno, stoga taj kontakt mora nadići puki dispensing i biti popraćen informativnom konverzacijom i savjetovanjem, u svrhu pravodobne reakcije u slučaju zamaskiranih simptoma ozbiljnih stanja i posljedičnog olakšavanja bolesnikova života.


    Napisao:
    Marin Tušinec


    Reference:

    http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/bolesti-probave/gastritis-i-pepticki-vrijed/ulkusna-bolest
    CASI – priručnik za samoliječenje. Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih lijekova
    Bertram G. Katzung: Temeljna i klinička farmakologija. Medicinska naklada. Jedanaesto izdanje
    https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/h-pylori/symptoms-causes/syc-20356171



Komentari