Tegobe kao što su glavobolja, menstrualna bol, zubobolja, bol u leđima, vratu, mišićima ili zglobovima, samo su neki od primjera na koje se pacijenti žale, pitaju za savjete te adekvatnu terapiju.
Bol je prema definicija Međunarodnog udruženju za istraživanje boli, neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano s trenutnom ili mogućom ozljedom tkiva. Sama bol je vrlo kompleksne patogeneze.
Ozljedom perifernog tkiva dolazi do lučenja raznih medijatora boli i upale, kao što su supstancija P, histamin, bradikinin, prostaglandini i brojni drugi, ali i do aktivacije nociceptora – receptora koji se aktiviraju na toplinske, mehaničke ili kemijske podražaje. Potom dolazi do prijenosa bolnog signala preko perifernog senzornog živca na sekundarni živac (u dorzalnom rogu kralješničke moždine) koji dalje prenosi bolni signal u centar za bol lokaliziran u mozgu.
Cijeli taj proces poznat je još i pod pojmom nocicepcije, odnosno širenja bolnog podražaja s mjesta ozljede u središnji živčani sustav.
Vrlo je važno razlikovati akutnu od kronične boli. Akutnu bol karakterizira upravo gore navedeni mehanizam, uz brzi i intenzivan nastup boli, točno određenog lokaliteta, a ukoliko se lijek primjeni pravovremeno, bol se vrlo brzo smiruje. No, ukoliko akutna bol nije adekvatno liječena, ona može prijeći u kroničnu bol koja je patološki okarakterizirana perifernom i središnjom senzitizacijom, ali i promjenama u analgetskim putevima u mozgu. Najčešće se dijagnosticira nakon tri do šest mjeseci konstantne boli, a dugotrajno i bezuspješno liječenje potencijalno dovodi do anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, narušavanja socijalnog života i poteškoća u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti.
U samoliječenju boli postoji nekoliko mogućnosti ovisno o pacijentovim preferencijama, ali i samom poimanju boli. Vrlo je važno naglasiti da je bol subjektivan doživljaj pojedinca te da je kod jednih „blaga“ bol, zapravo „teška“, dok drugi „težu“ bol lakše podnose nego li ovi prvi. U svrhu olakšanja procjene stupnja boli, postoji tzv. VAS (engl. Visual Analog Scale) ljestvica.
To je numerička skala označena brojevima od 0 do 10, gdje 10 označava najjaču bol. Ljestvica je koristan alat u pristupu s pacijentom, budući da mogu na licu mjesta svoju bol okarakterizirati i samim time olakšati odabir prikladnog analgetika. Također, većina naših pacijenata je stalna te ih se vrlo lako može pri idućem dolasku u ljekarnu ispitati istom skalom i saznati je li se subjektivni dojam boli smanjio ili nije. Na taj način možemo lakše procijeniti djeluje li određeni lijek pacijentu na odgovarajući način, je li potrebno povećanje doze lijeka, promjena terapije ili pak odlazak liječniku.
Prilikom savjetovanja, vrlo je važno ispitati odgovara li pacijentu primjena lijeka u oralnom (pr. tablete, šumeće tablete ili granule) ili topikalnom obliku (pr. gelovi ili transdermalni naljepci). Svakako treba provjeriti uzima li već neki od analgetika, koji, koliko dugo, u kojem obliku i dozi.
Od bezreceptnih analgetika, na odabir su:
nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL), su prema farmakološkom profilu i mehanizmu djelovanja inhibitori ciklooksigenaze (COX-1 i/ili COX-2) - važnih enzima u stvaranju prostaglandina iz arahidonske kiseline. To su: acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, naproksen, ketoprofen bilo kao oralni (samostalno ili u kombiniram pripravcima) ili topikalni pripravci, dok je diklofenak dostupan samo u topikalnom obliku.
opioidni analgetik - kodein, najčešće u kombinacijama s paracetamolom i kofeinom.
paracetamol, obzirom na farmakološki profil i mehanizam djelovanja koji dijeli s NSAIL prvi je odabir u liječenju boli, no ipak za razliku od ostalih iz skupine, protuupalni učinak ima samo kod upale slabog intenziteta.
Također su dostupni, kapsaicin, metil-salicilat, mentol i kamfor koji se primjenjuju topikalno kao rubefacijensi.
Više o posebnostima pojedinih bezreceptnih analgetika, prednostima jednih u odnosu na druge, kontraindikacijama, nuspojavama, potencijalnoj zlouporabi, ali i (ne)mogućnostima njihove primjene u specifičnim stanjima kao što je primjerice trudnoća, možete pročitati u idućem nastavku…
Reference:
Bach-Rojecky L, Vađunec D, Žunić K, Kurija J, Šipicki S, Gregg R, Mikula I, Primorac D. Continuing war on pain: a personalized approach to the therapy with nonsteroidal anti-inflammatory drugs and opioids. Per Med. 2019, 16(2), 171-184.
Baza lijekova, 2019, https://mediately.co/hr/drugs, pristupljeno 07. 04. 2019.
Fong A, Schug SA. Pathophysiology of pain: a practical primer. Plast Reconstr Surg. 2014, 134(4 Suppl 2), 8S-14S.
IASP Terminology, https://www.iasp-pain.org/, pristupljeno 07.04. 2019.
Mifflin KA, Kerr BJ. The transition from acute to chronic pain: understanding how different biological systems interact. Can J Anaesth. 2014, 61(2), 112-122.
