Depresija je psihički poremećaj okarakteriziran s perzistentnom tugom i gubitkom interesa za aktivnosti u kojima se uživa popraćeno s nemogućnošću obavljanja svakodnevnih aktivnost u periodu od najmanje dva tjedna.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacija (SZO)
Osim toga, kod osoba s depresijom javljaju se neki od sljedećih simptomi: gubitak energije; promjena apetita (patološka glad ili gubitak apetita); promjene u cirkardijalnom ritmu; anksioznost; smanjena koncentracija; neodlučnosti; nemir; osjećaji bezvrijednosti, krivnje ili beznađa; misli o samopovređivanju ili samoubojstvu.
U svijetu od depresije boluje više od 300 milijuna ljudi, koja zbog nemogućnosti svakodnevnog funkcioniranja osobe u školi, na poslu ili u obitelji i društvu dodatno pogoršava narušeno mentalno zdravlje i uvodi u začarani krug. Svake godine gotovo 800 tisuća ljudi počini samoubojstvo, najčešće mlađi između 15 i 29 godine života.
U patofiziološkoj pozadini bolesti između ostalog, dolazi do disbalansa u neurotransmiterima (nedostatak monoamina: serotonina, noradrenalina i dopamina) u određenim regijama mozga, te smanjenja neuralne plastičnosti.
Od lijekova u liječenju depresije na odabir su: inhibitori monoaminooksidaze (moklobemid), enzima koji razgrađuje monoamine; triciklički antidepresivi (amitriptilin, klomipramin) koji djeluju kao inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina, ali blokiraju i histaminske i kolinergičke receptore; selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI – (es)citalopram, fluoksetin, paroksetin, sertralin, fluvoksamin), koji blokiraju SERT što za posljedicu imaju porast koncentracije serotonina u sinapsi; selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SSRI + SNRI – duloksetin, venlafaksin); antidepresivi različitih mehanizama djelovanja (bupropion, mirtazapin) i multimodalnog djelovanja (vortioksetina) – koji na pojedine serotoninske receptore djeluje kao agonist, na neke parcijalni agonist, dok na treće kao antagonist.
Moguće nuspojave, ovisno o lijeku su povećanje tjelesne težine, suhoća usta, konstipacija, retencija urina, zamagljen vid, tahikardija i aritmije, mučnina, pospanost, seksualna disfunkcija, nesanica... Pacijenti se najčešće uz pojavu nuspojava, žale da lijek ne djeluje, stoga je kod prvog izdavanja važno napomenuti da se učinak očekuje nakon mjesec kontinuiranog uzimanja, te da treba biti uporan i ustrajan, premda se može neka od nuspojava pojaviti i prije samog terapijskog učinka, što u pacijentu budi sumnju da lijek ne djeluje i dovodi do neadherencije.
Navedeni lijekovi mogu biti snažni induktori ili inhibitori pojedinih CYP enzima te na taj način utjecati na metabolizam drugih lijekova i stupati u interakcije. Krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava rezultat je dugotrajne istovremene primjene antidepresiva i NSAIL. Još jedna interakcija koja može biti i fatalna je između tramadola i antidepresiva ili moklobemida i SSRI, koje mogu potencijalno uzrokovati serotoninski sindrom (smušenost, mučnina i povraćanje, tremor, rigidnost, ubrzan rad srca, pojačano znojenje i vrućica, nesvjestica).
Velik uteg u liječenju je još uvijek prisutna stigmatizacija prema oboljelima, ali i oboljelih prema samima prema sebi, te svim oblicima liječenja. Postojeće farmakološko liječenje je uvijek preporučljivo u kombinaciji s redovitom psihoterapijom, kognitivno-bihevioralnim treninzima, socioterapijom…
U cilju ovakvog sinergističkog pristupa je smanjiti akutne simptome, postići i održavati remisiju, spriječiti relapse, te u konačnici omogućiti svakodnevno funkcioniranje.
Samo se zajedničkim djelovanjem svih sudionika u pružanju zdravstvene skrbi, u čijem je fokusu oboljela osoba, može utjecati na smanjenje pojave mentalnih bolesti i njihovo uspješnije izlječenje. Na taj se način ujedno pridonosi razvoju zdravijeg i sretnijeg društva. Pacijentu koji uđe u ljekarnu ponekad samo savjet ili lijepa riječ mogu puno značiti.
Reference:
Baza lijekova, 2019, https://mediately.co/hr/drugs, pristupljeno 22. 04. 2019.
Holvast F, Massoudi B, Oude Voshaar RC, Verhaak PFM. Non-pharmacological treatment for depressed older patients in primary care: A systematic review and meta-analysis. PLoS One. 2017, 12(9).
Moclobemice, https://psychotropical.info/, pristupljeno 22. 04. 2019.
Depression, https://www.who.int/ , pristupljeno 22. 04. 2019.
Serotonin syndrome, https://www.webmd.com/, pristupljeno 22. 04. 2019.
