U Hrvatskoj, svakom trećem stanovniku prijeti "tihi ubojica"
27.12.2019.
Autor: Dalia Vađunec

U Hrvatskoj, svakom trećem stanovniku prijeti "tihi ubojica"

Povišene vrijednosti arterijskog tlaka nazivaju se svjetskom ubojicom broj 1., odnosno tihom ubojicom. Ima li ovaj šokantan naslov svoje opravdanje?

Prvi stupanj hipertenzije, odnosno povišene vrijednosti arterijskog tlaka (AT), prema definiciji ESH/EHC (European Society of Hypertension/European Society of Cardiology) smjernica iz 2018. godine, nastupa kada su vrijednosti sistoličkog tlaka (vrijednost tlaka u arterijama kad se srce kontrahira) ≥ 140 mmHg i/ili dijastoličkog (najniži tlak arterija) ≥ 90 mmHg. 

Važno je napomenuti da postoje tri stupnja hipertenzije s obzirom na povišenje vrijednosti AT. 

Hipertenzija može biti primarna, kojoj je uzrok najčešće nepoznati, ili pak sekundarna nastala zbog prisutnosti nekih drugih patoloških stanja, primjerice kod Cushingovog sindroma, feokromocitoma ili policističnih bubrega.

Zabrinjavajući je podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojem je hipertenzija uzročnik 18 % svih smrti u svijetu

S obzirom na to da sve više pogađa mlađu populaciju, a sukladno podacima, 40% starijih od 25 godina ima povišene vrijednosti arterijskog tlaka dok ih pri tome gotovo polovina nije svjesna i ne uzima adekvatnu farmakoterapiju, s pravom možemo govoriti o prikrivenom „tihom ubojici“. Ne liječenje dovodi do povećanog nastanka srčane insuficijencije i bubrežnih bolesti, no nažalost najčešće dolazi do iznenadnog srčanog ili moždanog udara s fatalnim ishodom.

Što se tiče farmakološkog liječenja, ono se razlikuje s obzirom na stupanj hipertenzije. Ako je prisutan prvi stupanj hipertenzije, dakle povišene su vrijednosti arterijskog tlaka shodno kako su navedene u tekstu, a osoba nema nikakvih drugih kardiovaskularnih ili renalnih oboljenja, prvo se mijena životni stil, odnosno provode se nefarmakološke mjere

Ako nakon 3-6 mjeseci ne dolazi do poboljšanja u vrijednostima arterijskog krvnog tlaka, tada se uvodi farmakoterapija, s kojom se kod drugog i trećeg stupnja mora krenuti odmah.

U svrhu liječenja hipertenzije postoji velik broj lijekova različitih farmakoloških karakteristika. Tako su prema smjernicama na odabir lijekovi iz skupine inhibitora angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACEi) – tzv. „prili“ – ramipril, lizinopril, cilazapril… ili blokatori angiotenzinskih receptora (ARB) – tzv. „sartani“ – valsartan, losartan, telmisartan… Sam mehanizam im je vrlo jednostavan, ACEi smanjuju nastajanje angiotenzina 2, inače snažnog fiziološkog vazokonstriktora, ali i utječu na bradikinin, tako što mu smanjuju razgradnju, koji je s druge strane vage, snažni vazodilatator. 

ARB svojim mehanizmom onemoguće vezanje angiotenzina 2 na receptore i nastanak vazokonstrikcije. Valja napomenuti da je istovremena primjena ovih lijekova u potpunosti kontraindicirana.

Uz njih se mogu kombinirati blokatori kalcijevih kanala (CCB) – verapamil, nifedipin i amlodipin. Osim što sprečavaju ulazak kalcijevih iona u stanice čime dovode do periferne i koronarne vazodilatacije, djeluju i negativno ionotropno na srčani mišić, odnosno smanjuju srčanu kontraktilnost.

U težim slučajevima hipertenzije u terapiju se uvode diuretici (acetazolamid, furosemid, indapamid, hidroklorotiazid, spironolakton - kod rezistentne hipertenzije…) Mjesto djelovanja su im bubrezi, odnosno ugrubo rečeno proksimalni tubul, Henleova petlja, distalni tubul i sabirni kanal nefrona. Budući da je svrha Hanleove petlje zadržavanje vode, diuretici utječu na povećano izlučivanje iste raznim kompleksnim mehanizmima. 

Beta-blokatori (bisoprolol, propranolol, atenolol, nebivolol…) su također opcija, a svojim mehanizmom sprečavaju vezanje adrenalina ili nordrenalina na beta adrenergičke receptore.  

Više o stanjima u kojima su navedene skupine lijekova kontraindicirane, koje su im prednosti i nedostaci, s posebnim naglaskom na brojnim nefarmakološkim mjerama i koji su problemi i rješenja kod neadherencije pacijenata i zašto do nje uopće dolazi, možete pročitati u idućem nastavku.

 

 

Reference:
2018 ESC/ESH Guidelines for the management of arterial hypertension. European Heart Journal. 2018, 39, 3021–3104.

Baza lijekova, 2019, https://mediately.co/hr/drugs, pristupljeno 15. 04. 2019.
Sinha AD, Agarwal R. Clinical Pharmacology of Antihypertensive Therapy for the Treatment of Hypertension in Chronic Kidney Disease. Clin J Am Soc Nephrol. 2018. 
Svjetski dan hipertenzije, 2018, https://www.hzjz.hr/, pristupljeno 15. 04. 2019.

Povezani članci

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjetnici i edukatori bolesnika s alergijskim rinitisom

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjet...

22.07.2022.
Autor: Bojana Janjanin, mag. pharm., LJEKARNE PRIMA PHARME
Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za respiratorne bolesnike

Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za res...

08.07.2022.
Autor: dr. sc. Katarina Fehir Šola, mag. pharm., univ. mag. pharm.
Popularna suplementacija

Popularna suplementacija

02.06.2022.
Autor: Maja Radovanlija mag. pharm., univ. mag. kliničke farmacije - Ljekarne Rajić
Prijavljivanje nuspojava

Prijavljivanje nuspojava

02.06.2022.
Autor: Ivana Kosier Mihalić