Vrlo često pacijenti ulaze u ljekarnu i traže „nešto za glavu“. Stoga ih je važno temeljito ispitati o simptomima te zaključiti radi li se o „običnim“ glavoboljama ili migreni.
Jednostavnim pitanjima poput: koliko često boli glava; jesu li pritom osjetljivi na zvukove, mirise, svjetlost; dolazi li do „pulsiranja“ određenog dijela glave,; osjeća li bol uzrokovanu dodirom (alodinija) - bole naočale na nosu, šiške koje padaju na čelo… vrlo brzo se može zaključiti da je riječ o migreni, a ne „običnoj“ glavobolji.
Sama migrena ima nekoliko faza
Prodromalna faza – počinje nekoliko dana ili sati prije napadaja, a najčešće simptomi su primjerice patološka glad tj. želja za određenom hranom (slatkim), umor, pojačana razdražljivost, nemir…
Aura – trećina pacijenata s migrenom iskusi ovaj neurološki fenomen, vizualne poremećaje - pr. bljeskajuća točkica u vidnom polju.
Bolna faza – najčešće unilateralna, pulsirajuća glavobolja (tupa ili probadajuća) popraćena mučninom i mogućim povraćanjem. Upravo u ovoj fazi brojni pacijenti ne podnose zvučne, mirisne ili svjetlosne podražaje.
Postdromalna faza – javlja se umor, iscrpljenost, nervoza, depresija… Sam napadaj migrene traje od nekoliko sati do čak i dana.
Patofoziologija migrene je vrlo kompleksna. Dolazi do promjena u krvnim žilama, odnosno prvotne intracerebralne vozikonstrikcije, koja je potom praćena ekstracerebralnom vazodilacijom – osjećaj boli. S druge pak strane, dolazi do poremećaja u neuronima u trigeminalnom gangliju iz kojeg vodi trigeminalni živac što u konačnici uzrokuje vozodilataciju i ekstravazaciju brojnih čimbenika odgovornih za upalu i bol.
Farmakološka terapija temelji se na inhibiciji prisutne vazodilatacije, odnosno na aktivaciji 5-HT1B receptora na krvnim žilama, a s druge strane na inhibiciji povećane ekscitacije trigeminalnog živca, odnosno aktivacijom 5-HT1D receptora na trigeminalnom neuronu.
Upravo na ovaj način djeluju „najpopularniji“ lijekovi u liječenju migrene, tzv. triptani (sumatriptan, zolmitriptan, rizatriptan…). Također, primjenjuju se nesteroidni proutuuplani lijekovi, sa svrhom smanjenja upale (pr. udarna doza paracetamola od jedan gram), antiemetici za prevenciju mučnine i povraćanje. Učinkovitima su dokazani i beta blokatori, antikonvulzivi, blokatori kalcijevih kanala, botulinum toksin tip A i brojni drugi. U Hrvatskoj je prije nekoliko mjeseci registrirano i monoklonsko protutijelo, erenumab, koje se svojim mehanizmom djelovanja veže na receptor za CGRP (eng. calcitonin gene-related peptide) i time onemogućava vezanje CGRP za istoimeni receptor. CGRP je potentni vazodilatator te sudjeluje u procesu nocicepcije. Protutijelo je namijenjeno u svrhu profilakse migrene, a primjena je subkutana jednom mjesečno.
Kod savjetovanja pacijenata s migrenama treba biti upoznat s postojećom terapijom, jesu li pod kontrolom liječnika ili se njihovo liječenje migrene temelji na samoliječenju analgeticima.
Često se pacijenti koji i uzimaju triptane požale da im terapija ponekad ne djeluje. Razlog tome je najčešće vrlo banalan, nisu na vrijeme popili svoj lijek, odnosno na prvi „okidač“.
Kod nekih može doći do terapijskog izostanka zbog drugih čimbenika, stoga je važno pacijenta dobro ispitati i po potrebi uputiti liječniku kako bi se napravile daljnje pretrage, jer nažalost brojni migrenu možda i ne doživljavaju kao bolest koja zaista može i radno onesposobiti i dovesti do brojnih komplikacija.
Nefarmakološke mjere imaju velik utjecaj u smanjenju učestalosti napada. Prvenstveno treba biti svjestan da migrenu mogu „isprovocirati“ stres, povećani tjelesni napor, nagle meteorološke promjene vremena, pa čak i konzumiranje pojedine hrane (sir, čokolada) i pića (alkohol), stoga bi trebalo navedeno izbjegavati. Preporučuje se dovoljan unos vode tijekom dana, provjetravanje prostorije prije spavanja, odlasci na spavanje u otprilike u isto vrijeme i vođenje dnevnika migrena s ciljem upoznavanja samog sebe.
Reference:
Jain S Yuan H, Spare N, Silberstein SD. Erenumab in the treatment of migraine. Pain Manag. 2018, 8(6), 415-426.
Migraine Symptoms by Stage, https://www.webmd.com/, pristupljeno 22.04.2019.
Puledda F, Shields K. Non-Pharmacological Approaches for Migraine. Neurotherapeutics. 2018, 15(2), 336-345.
Sinclair AJ, Sturrock A, Davies B, Matharu M. Headache management: pharmacological approaches. Pract Neurol. 2015, 15(6), 411-423.
