Korisnička podrška

Za sve informacije o edukacijama obratite nam se na info@e-medicina.hr ili info@e-medikus.com, a naša korisnička podrška dostupna Vam je i telefonom na 01 / 3866-907, svakim radnim danom od 9:00 - 15:00.

  • Mogu li vitamini umanjiti rizik od kardiovaskularnih smrti?

    Ljudi s pojačanim kardiovaskularnim rizikom od oboljenja mogu umanjiti isti za gotovo jednu trećinu samo ako održavaju razine vitamina u ciljnim rasponima. Ovo je nalaz istraživanja objavljenog u Journal of Clinic Endocrinology and Metabolism. 

        Vitamin D povezan je s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, odnosno njegova preniska ili previsoka razina može povećati rizik. Poznato je da se kardiovaskularne bolesti nalaze na visokom mjestu prema ljestvici najčešćih oboljenja. 

        Istraživanje iz 2016.godine povezuje nisku razinu vitamina D s većim rizikom od moždanog udara, zatajenja srca, srčanog udara i kardiovaskularnih smrti. Profesor Dierkes u javnost je izašao s objavom «Otkrili smo da prava, ciljna, količina vitamina D značajno umanjuje rizik od smrti, a njegova previsoka ili preniska vrijednost povećava rizik.» Temeljem rezultata istraživanja, profesor Dierkes preporučuje da se u visokorizičnih bolesnika pomnije prate razine vitamina D. Iako, razina vitamina D ne treba biti svugdje ista, ovisno o tome gdje živite i kakav je način prehrane bolesnika. 

        Primaran izvor vitamina D sunčeva je svjetlost, a od hrane izdvajaju se plava riba i jaja jednako kao i dodatci prehrani. 

        Sveučilište u Ohiu iznio je podatak koji kaže da vitamin D, odnosno sunce, ima ulogu u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. «Nanosenzori i model stanica identificirao je molekularne mehanizme koje vitamin D-3 može potaknuti u endotelu.» 

        Napredak u posljednjih 30 godina vidljiv je, endotel djeluje kao organ koji opskrbljuje krvožilni sustav, a čije stanice izvode jedinstvene biološke funkcije. 

       Uloga vitamina D-3

        Osim vitamina D-3 koji se najčešće veže uz Sunčevu svijetlost, od hrane uključujemo žumanjke i masnu ribu, odnosno uz vitaminske dodatke za očuvanje zdravlja kostiju. «Međutim, u posljednjih nekoliko godina kliničke situacije prepoznaju da pacijenti imaju srčani udar i manjak vitamina D-3», naveo je glavni autor studije, profesor Malinski. 

        Pojašnjava da manjak vitamin D-3 ne uzrokuje srčani udar, ali povećava rizik od njegova nastanka.

        S jedne strane, izlaganje sunčevoj svjetlosti opasno je jer je povezano s brojnim čimbenicima, a novija istraživanja pozitivno povezuju proizvodnju vitamina D sa zaštitom od pojave raka i bolesti srca jednako kao i artritisa ili dijabetesa. 

        Nanosenzori su se koristili za praćenje utjecaja vitamina D-3 uz molekularne mehanizme ljudskim endotelnim stanicama koje su tretirane na način da se pokaže ista vrsta oštećenja. Jednako tako, vitamin D-3 značajno umanjuje oksidacijski stres u krvožilnom sustavu. Ustanovili su da njihova studija pruža izravni uvid u prethodne primjedbe koje su ukazale da je hipertenzija uzrokovana nedostatkom vitamina D-3, a povezana je s vaskularnim stresom. 

        Znanstvenici su uvjereni u moć djelovanja vitamina D, stoga se preporučuje kraći boravak na indirektnom suncu kao i dodatak vitamina D u ishrani pošto ga ni u izbalansiranoj prehrani ne unosimo dovoljno. Istraživanja potvrđuju da vitamin D ima ulogu u biološkim funkcijama, primjerice arterijskom pritisku, kontroli nivoa glukoze u krvi i upalnim procesima što su faktori rizika kardiovaskularnih oboljenja. 

    «Budući da se do sada radilo o opažačkim istraživanjima i analizama, konačna poveznica između razine vitamina D i bolesti srca i krvnih žila nije moguće točno utvrditi. Međutim, ovo otkriće dovoljno je otkrilo da postoji potreba za daljnjim istraživanjem.» 

        Koliko vitamina je potrebno? 

        Preporuka je unos 400- 800 IU vitamina D kako bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma. S druge strane, ako govorimo o malignim bolestima ili nekim drugim težim kroničnim stanjima, potreba za vitaminom D povećava se. Iako se izlaganje sunčevoj svjetlosti broji kao sinteza vitamina D u tijelu, preporuka je da to bude najviše 15 minuta dnevno. 

        Bogati prehrambeni izvori vitamina D su masna riba, losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina, mlijeko, sok od naranče, žutanjci iz jaja, jetrica i margarin. 

        Određivanje koncentracije vitamina D posebno se preporučuje oboljelima od kardiovaskularnih bolesti, jer je dokazana činjenica da on ima ulogu u funkcioniranju mozga stoga je potreban kod neurodegenerativnih i neuroimunosnih bolesti.


    Autor:

    Sandra Drljo


    Izvor: 

    https://www.medicalnewstoday.com/articles/320802.php?iacp





Komentari